Kakav učinak neto pozitivno poslovanje ima na industriju?

Razgovarali smo s Andrewom Winstonom, jednim od najuglednijih svjetskih voditelja mišljenja o pitanju održivosti – i koautorom s bivšim direktorom Unilevera Paulom Polmanom nedavne knjige Net Positive – o promjenama koje se trebaju dogoditi u poduzećima općenito, i posebno tiskare.

Recite nam nešto o Net Positiveu i središnjoj poruci knjige...

Koautor sam Net Positive s Paulom Polmanom, koji je desetljeće bio izvršni direktor Unilevera i smatra se jednim od vodećih svjetala održivosti i njezinog uvođenja u poslovanje. Oboje smo osjećali stvarnu hitnost da nastavimo s planom održivosti jer, smatramo, svijet ne napreduje dovoljno brzo u aktualnim problemima održivosti, poput klimatskih promjena.

Već 20 godina radim na uvjeravanju poduzeća da je održivost temeljna strategija koja je ključna za način na koji stvaraju vrijednost i kako im može pomoći da postanu bolji posao – posao koji napreduje pomažući svijetu da napreduje. Ideja 'neto pozitivne tvrtke' je ona koja raste i profitira te radi sve ono što su tvrtke oduvijek tradicionalno radile, ali to čini rješavanjem svjetskih problema, umjesto da im pridonosi.

Ključno pitanje koje je u pozadini svega ovoga: je li svijet bolje mjesto jer je vaš posao u njemu? Smatram da postavljanje tog pitanja daje ljudima vremena da se odmaknu i razmisle. Za većinu ljudi vrlo je teško odgovoriti. Pomažete li poboljšati dobrobit svih na koje kao tvrtka utječete? To uključuje vaše dobavljače, vaše klijente, vaše zaposlenike, sve – uključujući vaše dioničare.

Kako to onda izgleda u praksi je ono o čemu se radi u knjizi. Kako stvoriti tvrtku koja sve to radi prirodno? Kako stvoriti tvrtku koja rješava probleme, koja poboljšava dobrobit ljudi i koja pridonosi rješenjima naših najvećih problema, posebice klimatskih promjena i nejednakosti? To su dva sveobuhvatna problema koji su egzistencijalni i predstavljaju golemu prijetnju našem blagostanju.

Gdje možete vidjeti da će tiskarska industrija postati održivija industrija?

Postoji toliko mnogo sektora u kojima tisak igra važnu ulogu. Na primjer, ulična moda jedan je od sektora koji se posljednjih godina probudio u veličini svog otiska. Godinama su rasprave o održivosti i klimi bile usmjerene na očite ciljeve – energetske tvrtke, komunalna poduzeća, tešku industriju. Ali tada je postalo jasno da postoje i drugi sektori koji imaju golem utjecaj.

Hrana i poljoprivreda vjerojatno imaju najveći utjecaj, a moda i odjeća također imaju značajan utjecaj. Ovi sektori stvaraju ogroman ugljični otisak. Ima jedan od najvećih otisaka vode – bojanje odjeće u proizvodnom procesu, a zatim pranje odjeće dok je koristite. Osim toga, tu je i rast brze mode posljednjih godina, što ju je eksponencijalno pogoršalo.



Ali imamo ideje kako bi to moglo izgledati u budućnosti. Jedan od klasičnih primjera održivosti je Patagonija. Uvijek tjeraju ljude da ne kupuju nešto osim ako im stvarno ne treba – slavno su objavili oglas koji kaže: 'Ne kupujte ovu jaknu za Božić ove godine.' Oni stvarno to misle. Nisu toliko marili za rast koliko za svoja načela – a ipak su brzo rasli tijekom posljednjeg desetljeća.

Postoji potreba za izborom odjeće koja je dugotrajnija, koja ima osnove koje ne zahtijevaju stalnu zamjenu i koja je dio sektora koji se bavi problemom dotrajalosti svojih proizvoda. To su veliki izazovi i velike organizacije u tim sektorima sada rade na njima. Postoji mnogo programa povrata i ponovne upotrebe i preprodaje. To je stvarno ono kako održivost počinje izgledati za sektor – to je mnogo više pitanje poslovnog modela kako smanjiti protok proizvoda i stvoriti nove proizvode koji će trajati i koji se mogu ponovno koristiti. To će tada imati potencijal za smanjenje puno energije koja se koristi za izradu odjeće i tekstila.

Tu je i društveni faktor, s opskrbnim lancima koji uključuju ljude koji uzgajaju pamuk i one koji rade u tvornicama odjeće. Njihova sredstva za život i njihova dobrobit također moraju biti dio dnevnog reda. To je doista komplicirana industrija, ali čini se da se kreće u pravom smjeru.

Kada su tvrtke usmjerene uglavnom na traženje profita, lako je razumjeti 'pravila' poslovanja. Nije li tvrtkama teško točno znati koja su ta nova pravila u ovoj modernoj eri?

To je jedno od ključnih pitanja. Moj rad usmjeren je na poticanje tvrtki da vide održivost kao problem koji će im pomoći da napreduju, ali misija koja stoji iza toga zapravo je priča i narativ.

Tijekom posljednjih 50 godina postoji vrlo specifična priča iz neoliberalnog ekonomskog modela, koji kaže da je svrha poslovanja samo maksimiziranje vrijednosti dioničara, a slobodno tržište će sve riješiti. Mislim da smo postali opsjednuti vrijednošću za dioničare ili cijenama dionica zato što su to brojke i lako ih je razumjeti. Ali to su stvarno uske mjere punog blagostanja. To je kao da uzmete samo svoju razinu kolesterola i vjerujete da će vam to reći sve što trebate znati o tome kako ste kao ljudsko biće.

Daleko je kompliciranije imati mjeru kako vaše poslovanje utječe na svijet u smislu emisije ugljika, potrošnje vode, plaća i pitanja ljudskih prava. Također ga je teže izmjeriti. Ali znamo u kojem smjeru trebamo ići. Znamo da se moramo dekarbonizirati. Znamo da moramo povećati plaće. Postoje ove osnovne ideje prema kojima znamo da moramo ići.

Za više informacija posjetite netpositive.world

Pročitajte drugi dio ovog intervjua kako biste otkrili kako tiskari mogu profitirati i osigurati uspješnu budućnost primjenom održivih inovativnih metoda .